Vizuelni identitet Treće Republike

 Kuda god da Bosna pođe poslije Dejtona i kako god da odlučimo o njenom uređenju nekoliko stvari se mora poštovati da bi ona postala moderna država koja može samostalno da upravlja svojim dominiumom.

Prvo, ona mora biti država JEDNAKIH PRED JEDNAKIMA jer samo tako će zadržati svoju vrijednost i stečenu vrijednost svijeta oličenu u Povelji o Ljudskim pravima…dakle, ona mora biti Republika građanskog političkog određenja a ne etničko-klerikalnog kakvo je zastupljeno u dejtonskoj BiH.

Drugo, možda je čak I važnije od prvog, Bosna se mora naslanjati na svoju historiju ako misli da pođe u svoju budućnost. Bosna nije repa bez korijena pa da joj se mogu kreirati putevi u budućnost po želji drugih. Ovo se prvenstveno mora isticati kod vizuelnih identiteta Treće Republike. Novi vizuelni identi-teti moraju u sebi sadržavati historijske činjenice koje su pomogle Bosni kao jednoj cijelini da sebe definiše u modernu državu i članom svjetske zajednice država. Heraldičko je pravilo da svaki važan događaj se mora reflektovati na grbu kako bi predstavljanje bilo potpuno i usklađeno sa historijom vlasnika grba, u ovom slučaju Treće Republike.

Tri su važna momenta u bosanskoj historiji koji se moraju naći na budućim vizuelnim simbolima Treće Republike:

-    Historijski grb kraljevske kuće Kotromanića koji odslikava momenat krunisanja Tvrtka I,

-    Obnavljanje državnosti kroz 3i sa ZAVNOBIHa,

-  Borba za nezavisnost kroz historiju i uspjeh koji je krunisan referendumom 1992.

GRB

Smatram, strogo sam u to uvjeren, da se pomenuta tri događaja moraju naći na budućem grbu Treće Republike iz slijedećih razloga:

-          Historijski grb glavne vladarske porodice u srednjevjekovnoj Bosni mora biti osnova svakog identiteta Republike jer predstavlja historijsku vezu sa počecima bosanske državnosti, da se u tom periodu vladari Bosne nisu izborili za svoju vladarsku dominaciju ne bi bilo ničega što bi karakterisalo Bosnu kao jedan dominion u svim kasnijim fazama historije. Krunisanje Tvrtka I Kotromanića je onaj momenat u historiji svake zemlje srednjeg vijeka kada ona postaje ravnopravna sa drugim kraljevinama u svom okruženju, gledano s političkog aspekta;

-          25-11-1943 je događaj u rangu krunisanja kralja Tvrtka, 26-10-1377. Tog dana u Mrkonjić gradu skup građana koji je stao da odbrani svoju domovinu od Nacizma i domaćih simpatizera tog istog zla, skup koji je organizovan od strane najvišeg rukovodstva tog otpora u BiH je odlučio da BiH može biti samo svoja i svih njenih građana, koji su se u tom momentu većinski deklarisali kao Hrvati, muslimani i Srbi. Sam taj čin je jasno dao do znanja šta oni koji se bore za slobodu svoje Bosne u stavari žele, svoju BiH kao regiju jednakih građana koja je kasnije pretvorena u Socijalističku Republiku BiH. Prvi put nakon pada bosanskog kraljevstva i bosanske vlasti Bosanci su sami odlučivali o svojoj sudbini i odlučili sa ona čuvena „3i“. Zašto se nisu odlučil da jednostavnu budu Bosanci na tom skupu? Hvala bogu da nisu, jer ne bi mogli uspjeti u svojoj borbi protiv Nacista niti da sačuvaju svoje jedinstvo. Razlog je jednostavan i prost, naslijedili su vještačku podjelu bosanskog naroda koje je stvorila turska carevina prvo sa miletima a onda preuzela AU monarhija uzevši taj model za stvaranje dubljih podjela u Bosni kako bi njome mogla lakše vladati, čak je dozvolila da se ukine i bosanski jezik i favorizirala S-H, dala mogućnost bosanskim katolicima da se vežu uz hrvatsku intelektualnu misao a bosanskim pravoslavcima da se identifikuju sa srpskim identitetom iako je zvanično nastojala da stvori bošnjačku naciju. Tek nedavno se pojavio dokumet koji je pokazao stvarne namjere AU monarhije, a to je da reorganizacijom svog realma stvori jednu regiju od Hrvatske i Bosne koju bi jednostavno nazvala Hrvatskom. Prosto čovjeka navodi na pitanje ko je Hrvatima dao ideju o velikoj Hrvatskoj? Takvu podjelu bosanskog naroda prihvata i Kraljevina SHS, velikosrpski projekt između dva rata je još jače produbljuje i pokušava posrbiti sve koji su bili pogodni za to, da bi tako raslojena Bosna ušla u Nacističku okupaciju...i najpametniji potez koji su organizatori otpora mogli uraditi u tom momentu je da politički izjednače sve one koji su jedno a vještačkim putem podjeljeni u tri tora po vjerskoj liniji. Ono što su oni napravili tog 25-11-1943 je prva stepenica povratka bosanstva na političku scenu i to se samo tako mora gledati, jer da su forsirali nešto što je nerazumljivo običnom covjeku u tom momentu (integralno bosanstvo) vjerovatno bi pogubili sve pristalice. TOLERANCIJA i AKTI MOGUĆEG je oličenje bosanske mudrosti i politike i 25-11-1943 se to najbolje pokazalo kao ispravno jer je obnovljena bosanska državnost i stvorena prva Republika. Zbog te mudrosti i tog čina ovaj historisjki momenat se mora naći na grbu Treće Republike.

-  Borba za bosansku nezavisnost je počela sa Huseinom kapetanom Gradaščevićem. To je bio prvi pokret nakon pada Bosne pod Tursku vlast koji je zahtijevao samostalnost Bosne. Nezavi-sna Bosna koju su kapetani stvorili izdržala je 16 mjeseci da bi prva bosanska nezavisnost krvavo prekinuta izdajom Smail age Čengića i Ali paše Rizvanbegovića koji su u odlučujućoj bitci na Stupu kod Sarajeva zašli Gradaščeviću i braniocima bosanske nezavisnosti iza leđa, razbili jedno krilo i napravili pometnju u njihovim redovima i tako pomogli turskom sultanu da uguši ovaj prvi pokušaj nezavisnosti.

Drugi pokušaj nezavisnosti se desio sa raspadom Jugoslavije, ovaj put je sve išlo mirnim putem, demokratska volja građana je odlučila o budućem smjeru njihove domovine ali je opet sve završilo u krvi zahvaljujući velikosrpskom projektu koji i dan danas živi, a isti je imao pomogaća i u velehrvatskoj ideji Hrvatske banovine...iako je krvlju ponovno zalivena ovaj put bosanska nezavisnost je odbranjena i Bosna pod svojim imenom koje joj je dala AU monarhija, Bosna i Hercegovina, danas je primljena u moderne države svijeta udružene u Ujedinjene Nacije, i konačno nakon pada bosanskog kraljevstva prvi put, sa 01-03-1992 nad njom sija sunce nezavisnosti, ono bosansko Bana Stjepana II za koje se i on izborio u svome vremenu a koje smo dužni svi da štitimo i da se uvijek sjećamo onih koji su se borili za bosansku nezavisnot i mnogi pali da bi je stvorili i očuvali.

Sa ovim stavovima sam krenuo u kreiranje grba kao vizuelnog identiteta Treće Republike. Tri crvene zvijezdice sam ugradio u sami grb na bijelu lentu u samom vrhu, na dexter strani kao simbol ona „3i“ jer je to čin obnavljanja državnosti i zaslužuje da se nađe na grbu. Zašto crvene? Taj simbol je bio simbol otpora Nacizmu i domaćem fašizmu kao i simbol koji je izjednačio sve građane u BiH i dao im ista prava. Grb je kreiran sa zaobljenim bočnim stranicama sa špicastim vrhovima i izraženijim centralnim špicom u vrhu koji u stvari slikovito predstavljaju krunisanje i krunu Kralja Tvrtka I kao važan državnički čin. Grb je heraldički korektan, sa “gredom“ (u stvari band, eng za lenta) od dexter do sinister strane tako da dijeli grb svojom dijagonalom na dva dijela. Ljiljani su veličine kako se savjetuje u popunjavanju polja u heraldici, što veći i da što više popune polja u kojem se nalaze. Grb koji je rekonstruisan iz grba Kotromanića za potrebe druge Republike a da bi se zastava mogla zavioriti na East Riveru 22. Maja 1992 nije pratio heraldička pravila i ljiljani su premali i raspoređeni tako da na grbu formiraju krst. To se pravdalo simetrijom, da, u heraldici je važna simetrija ali ne pod svaku cijenu. Druga pogrešna postavka na grbu je Band jer nije išao od dexter do sinister strane punom dužinom nego je presjecan na obje strane i tako je u stvari stvoren Batton (palica) koji jeste heraldički simbol ali se nikada nije nalazio na grbu Kotromanića. Treća pogreška je sto su grbu dali okvir u zlatnoj boji. Okvir u heraldici se zove Bordura i ima svoje pravilo, sirina bordure je 1/6 širine grba i samo tako se može korisiti. Jedino šta se u kreaciji grba može koristiti je kontrastna boja za outline (obris) i ona nema heraldičko značenje. Sve je to ispravljeno sa ovim grbom koji je konačno dobio svoju heraldičku korektnost.

Muralne krune su simboli Republika kao državnog uređenja ili se mogu identifikovati sa gradovima. Ovdje je muralna kruna iskorištena da oznaći republikansko državno uređenje i da bude simbol njene nezavisnosti, Kruna bosanske Nezavisnosti.  Za osnov krune sam uzeo Kulu kapetana Gradaščevića i ugradio je u 5 primjeraka u samu krunu. Ovih 5 kula predstavljaju:

-          Po jedna kula predstavlja Sudsku, Izvršnu i Zakonodavnu vlast u Trećoj Republici, dakle 3 stuba demokratije

-          Jedna kula predstavlja građane kao one koji biraju svoju vlast

-          Jedna kula predstavlja one koje su građani birali da ih zastupaju.

Na svakoj kuli se nalazi jedan mali i tri velika žira. Oni predstavljaju 1. Mart, mali žir predstavlja dan a tri velika žira mjesec Mart. Zašto žir? Heraldika ima svoja pravila i po tim pravilima žir predstavlja nezavisnost. Žirevi su zelene boje zato što se referendum za nezavisnost BiH desio u mjesecu u kojem počinje proljeće i boja simbolizuje proljeće bosanske nezavisnosti.

Na kulama se nalaze i puškarnice, nezaobilazni dio svake kule jer u slučaju prodora neprijatelja vlastela i posluga sa imanja se zatvarala u kule i iz puškarnica se suprostavljali napadačima, dakle jedan ele-ment koje se ne smije izostaviti kada se predstavlja kula bilokojeg bosanskog vlastelina iz doba turskog perioda.

U osnovi krune se nalaze slova Bosančice. Dobri Bošnjani su mogli uzeti jednostavno crkvenu ćirilicu za svoje pismo i nastaviti sa svojim životima, ili usvojiti latinsko pismo kao i ostatak Europe u to doba i uklopiti se u Europu. Ne, Dobri Bošnjani su željeli nešto svoje, jedinstveno, samo njihovo, NEZAVISNO PISMO, i zato je bosančica uvrštena u Krunu Nezavisnosti.

Kruna je sive boje, dakle srebrene, sa tamnoplavom obrisima. Tamnoplavi obrisi su uzeti zbog harmoničnosti sa podlogom grba. U heraldici, srebrena i bijela imaju isti naziv, Argent. Poslijednjih godina postoje nastojanja u heraldičkim krugovima da se odvoji srebrena kao metalna boja od bijele koja je osnovna boja i vjerujem da će se poći tim putem te sam zbog toga i ostavio Bend u bijeloj boji a krunu u srebrenoj. Boja krune ima i jedno drugo bosansko značenje, odavanje priznanja bosanskim franjevcima i njihovoj Bosni Srebrenoj kao vjekovnim čuvarima bosanske historije.

Na prozorima 5 kula je žuta boja, simbolizuje svijetlo u kulama. Svjetlo bosanke državnosti i nezavisnosti. Na svima nama je da ne dozvolimo da nam se to svijetlo ugasi niti da dozvolimo bilokome da nam ta svijetla ugase, jer „...dok god cujete pucnje neprijatelj neće proći, a kada toga više ne bude onda znajte...“, hm, da, nije citiranje ali smisao poruke sa ljubinog groba i uslovi u kojima su i gdje izgovorene treba da bude smjer sa kakvom predanošću moramo braniti bosansku državnost i nezavisnost.

Kako to sve izgleda skolpljeno u grb kao vizuelni identitet Treće Republike? Pogledajte...

ZASTAVA

Zastava poštuje historiju Bosne i za svoju kreativnu ideju i ime uzima poetičku misao najistaknutijeg bosanskog pisca Bosnologa, Mehmedaliju Maka Dizdara, Modra rijeka. Naziv zastave je „Modra rijeka u dolini stećaka“.

Zastava slijedi pravilo veksilologije i podjeljena je po principu Party per Pale, sa centralnim poljem većim nego susjedna dva. Ovakva podjela je da bi se dobilo na karakteru zastave. Zašto je uzeta vertikalna podjela zastave? Miroslav Krleža je zapisao da ni na jednom stećku niko nije vidio dobrog Bošnjanina kako kleći nego je uvijek uspravan. Uspravnim poljima se podcrtava ta karakteristika Bosanaca da svoje probleme dočekuju uspravno i sa uzdignutom glavom, što su događanja 1992-1995 samo dokazala.

Centralno polje u plavoj boji predstavlja Modru rijeku, modro je zbog osnovne boje bosanskog grba a rijeka je Bosna, mala igra riječi, dakle Modra rijeka predstavlja bosansku državnost. Naravno, ovo nema nikakve veze sa pjesnikovim stihovima koji govore o dva života duše. Naziv je uzet kao zahvalnost prema bosanskom pjesniku za njegov predan rad na izučavanju bosanske historije. Lijevo i desno od Modre rijeke se nalaze stilizovani stećci, pravougaoni obrisi reljefne plastike sa stećaka u svijetlo sivoj boji, pletenica grozdova koja je označavala prosperitet, rodnu godinu. Svijetlo siva boja pletenice grozdova je uzeta po referenci sa plašta Kralja Tvrtka I, na bijeloj lenti na svom grbu je imao isti ovaj simbol pletinice grozdova protkan u srebru.

Iz takve postavke dolazi naziv, Modra rijeka u dolini stećaka, dakle Bosna kao država među svojim historijskim naslijeđem, stećcima, moderna država na prostoru Kamenih spavaća, onih koji su je stvarali kroz vijekove i nama ostavili.

U centralnom polju se nalazi grb Treće Republike sa obrisom oko grba i krune u istoj nijansi svijetlo sive. Obris je naravno potreban radi kontrasta i nije nikakav okvir oko grba. Kako izgleda „Modra rijeka u dolini stećaka“ kao vizuelni identitet Treće Republike? Nadam se da će vam se dopasti.

Napomena:

Po Zakonu o Autorskim pravima svaka kreacija je zaštičena zakonom sa momentom njenog nastajanja. Grb i zastava Treće Republike se ne smiju uzimati kao simboli bilokojeg od „naroda“, nevladinih organizacija ili političkih subjekata u promociji vlastitih ciljeva. Ovo su simboli namjenjeni državi koja dolazi i kada dođe taj momenat biće ponuđeni parlamentu ili kroz konkurs koji objavi komisija Parlamentarne Skupštine koju zaduži Parlament da se definišu novi simboli Treće Republike. Pojedincima se dozvoljava da kreacije koriste na svojim avatarima sve dok iskreno podržavaju ideju Treće Republike kao Domovine JEDNAKIH PRED JEDNAKIMA i Domovine koja se oslanja na bosansku historiju. Ako se osjećate kao Bosanci slobodni ste koristiti za svoje avatare u promociji bosanstva.

BOSNA BOSANCIMA!

Dan Bosanskog Suvereniteta

 

PRIJEDLOG ZA SPOMENIK TVRTKU I KOTROMANIĆU
AUTOR: ENES ENO BEŠIĆ

26-10-1377 banovina Bosna kao vazalni tip države koja je uvijek morala nekome nešto dokazivati i dodvoravati se konačno postaje suverena i ulazi u grupu modernih država tog doba kao kraljevina koja svoj suverenitet na svoj svojoj teritoriji brani mnogim ratovima i pohodima. Koliko je bosanski suverenitet bio odbranjiv i neosvojiv pokazuje bitka kod Bileće koju je dobio bosanski vojvoda Vlatko Vuković protiv turske vojske 1388, samo godinu dana prije Kosovske bitke, na kojoj je bosanski vojvoda Vuković jedini potiskivao Turke na svome krilu misleći da se bitka dobiva. Na žalost, bosanska pobjednička vojska na Kosovu polju je na svojoj strani imala Srbe koji nisu izdržali turski pritisak i samo zahvaljujući bosanskom nepobjedivom krilu, smrti despota Lazara i sultana Murata bitku su obje strane proglasile pobjedom. Bosanski Veliki vojvoda Vlatko se sa Kosova vratio sa malim gubicima u Bosnu, prenio Tvrtku šta se desilo a Tvrtko razglasio po Europi da su Turci zaustavljeni na Kosovu i u čast bosanskih junaka zvone zvona u Parizu.

26-10 treba na neki način obilježiti jer da Tvrtko nije našao način kako da Bosni prigrabi krunu te 1377 godine Bosna bi kroz nastavak historije uvijek ostala regija nad kojom je potreban suveren.

Zbog toga ovaj dan treba proglasiti Danom Suvereniteta BiH, na sjećanje najvećeg suverene među dobrim bošnjanima i svima nama koji se osjećamo Bosancima, nama kojima je historija zemlje u kojoj živimo odrednica ko smo i šta smo a religija naša privatna stvar.

Jasno je da niko ko imalo razmišlja ne može očekivati da u dejtonskoj BiH ovaj prijedlog o još jednom državnom prazniku prođe, ali to ne znači da ne treba da razmišljamo kako obilježavati ovaj veliki dan u našoj bosanskoj historiji. Dan Državnosti je zasluženo pripao događaju koji je obnovio bosansku državnost nakon pada bosanske krune, Dan Nezavisnosti je volja naroda iskazana na demokratski način, dan kada su građani svih vjera odlučili da žele samostalnu državu svih njenih građana, JEDNAKIH PRED JEDNAKIMA...

Zato predlažem da počnemo kao cjelina razmišljati o ovom datumu kao budućem Danu Suvereniteta.

Sretan Vam Dan Bosanskog Suvereniteta Bosanci!

ČIJA JE HERCEG BOSNA?

Ko je kreirao kovanicu Herceg-Bosna?
Kada je taj naziv prvi put ugledao svjetlost dana?
Ko je "krivac" kome se treba pripisati "sva krivnja"?
Zašto je velikohrvatski projekt za svoje ime odabrao baš ovaj naziv?

Jako puno pitanja oko jednog imena, imena koga je historija zaboravila u njegovom pravom znacenju a oni koji bi da izbrišu tu historiju su upravo zbog svoih namjera preuzeli to ime, da bi svojatanjem u projekt segragacije ukaljali časni nastanak tog imena, HERCEG-BOSNA.

Piscu, Gospodinu Skenderu Kuleniviću svi mi koji smo ponosni na antifašističku historiju naše Bosne trebamo da zahvalimo za ovu kovanicu koju je skovao u svitanje obnavljanjna bosanske državnosti, u jeku ratnog otpora okupatorima i izrodima iz naših naroda koji su koristili taj rat za istrebljenje onih koji ne pripadaju njihovim narodima, u zoru parlamentarne demokratije u Bosni i Hercegovini, 25. 11. 1943...

Svi mi koji u srcu nosimo ovakvu ideju Bosne i Hercegovine trebamo u srcu nositi i ovu kovanicu naše HERCEG-BOSNE jer ona opisuje sve ono za šta se i danas borimo, hvala bogu pa to nastojimo političkim sredstvima ostavriti, a to je ideja JEDNAKIH PRED JEDNAKIMA, ideja originalne Herceg-Bosne!

Zato, ponosno ističite da je Herceg-Bosna ideja JEDNAKIH PRED JEDNAKIM a ne projekt velehrvartske politike UZP-a! Čuvajmo ono što je naše i vratimo imenu Herceg-Bosna njegovu vrijednost i njegovu originalnu ideju.

Ovo je pismo, izvještaj Gospodina Kulenovića sa 1. Zasjedanja ZAVNOBIH-a koje je on poslao u Oslobođenje a sarajevski VEN objavio na godišnjicu 1982.

BOSNA BOSANCIMA!

Otvorite image u aplikaciji za slike i zumirajte, blog mi ne dozvoljava postavku većeg formata. 😠